Discours du President Michel Joseph Martelly

Haïtiennes, Haïtiens, Mes chers compatriotes

En me confiant par votre vote du 20 mars dernier la destinée de la République d’Haïti, vous m’en faites le premier serviteur. Je mesure la solennité du jour et surtout l’immense responsabilité qui m’incombe: celle de vous représenter tous. Oui, tous, filles et fils de cette terre chargée d’histoire, si souvent éprouvée mais tellement fière de son passé glorieux et de son rôle de pionnier des libertés individuelles.

Aujourd’hui, c’est l’immense espoir de mon peuple, sa foi en des lendemains meilleurs, son extraordinaire attente qui sont pour moi une obligation puissante. J’y apporterai des réponses concrètes.

La marche vers cette victoire aura été longue et douloureuse. Elle a mobilisé toute notre détermination et le courage du peuple haïtien. Je veux vous dire que sans le support apprécié de la communauté internationale, une fois de plus, une fois de trop, le vote populaire aurait été confisqué. Que le peuple haïtien en soit fier et que les amis d’Haïti en soient remerciés.

Aujourd’hui, dans le calme et la sérénité, je prends le relais du président René Gracia Préval. Comme ses prédécesseurs, il a écrit une page d’histoire, histoire de cette fille caraïbe, singulière et turbulente, peut-être, mais désormais et plus que jamais réconciliée avec elle-même.

Pèp ayisyen !

Cé pou têt sa, dépi 9 mwa nou té passé pran’m leu té fè nwa déyo a, leu sa pat’ bon tout’ bon, leu léspwa té kaba. Nou té pasé pran’m tèt kalé, pou mwin tal’ a laso, a laso de chanjman a. Mwen té di nou fèm konfians ! é Nou té fem konfians.

Eh bien, jodi a, cé mwin mim mim ki vin chaché chak grin’ nan nou, san manké youn , pou ké fwa sa , bak la décollé tout bon vré .

Oui, main nan main, zépol ak zépol, gadé non, nou pral changer Ayiti. Nou pral réfè péyi sa, nou pral réfè figil, rébal eskamp li, fè li tounin djamb.

Prézidans pa nou ki sé gouvenman pa nou an, cé pou nou li pral travay, pou rézilta tombé tèt kalé.

Nou pa ka kontinyé pran himiliation nan lonjé kwi nou tout’ tan, nan politik mandé a nan, tan pri sou plé.

Pou jan nou kon-n travay, pou jan nou byen travay lè yo ba nou opotinite ; pou jan pèp ayitien se pèp ki guin kouraj ; kouraj Capois la mort ; kouraj dessalines ; kouraj Michaelle Jean, Wyclef Jean, Duma Siméus et latryé. Oui, nan tèt ansan-m, yo pral wè koté ayitien ka pwodui, yo pral wè koté ayisyen ka travay’ pou minnin péyi-a a bon port, sou raille dévlopman.

Nal konstrui byen lwin, nal konstrui kay’ moun, pou nou pata ka fèl lakay pa nou ! Sak té guin tan guin la-a. Ayisyin resézi nou ! Péyi-nou sé pa nou, déstinée nou nan min nou, prézidan nou sé pa nou, an nou mété tèt nou ansan-m pou nou réfè péyi nou.

Min pou ka guin travay sou la tè d’ayiti, sé pou guin sékirité nan péyi’a . sékirité pou moun, sékirité pou bien nou, sékirité pou pwodiktyon, sékirité pou placement kob, sékirité pou invéstisè, pou paysan pwodui, pou tout moun kè calme. Pozé !

Sa a, mwen pap négocié li é si you nom kompran ké ou pral vin mét dézod, vin fè gagotte, nan voyé roche, chiré pit’, krazé brizé, kréyé instabilité pou fè péyi-a pa ka maché, mwin regrèt sa pou ou, la jistis ap sévi avè ou, la jistis ap agi kom sa dwa.

Nan instabilité, péyi pa ka maché pasé lajan pa ka antré, ki vlé di, pa gen travay, ki vlé di misè pi rèd. Nan sékirité ou join-n stabilité, ki vlé di rékolt peyizan a, yo pap volè-l, bèf li ou pap singnin’li, ti machan-n nan travay la jounin kou lan nuit, ou pa ka maché pran kob li , tê moun ou réspékté sa, ou pa ka monté sou li, vin’n dab piyamp ; fok bien moun ka réspékté pou investissè ka pran konfians ; antré, vin-n investi, vinni konstwi, pou nou ka jwen-n dévelopman map chèché pou nou-a, pou nou ka soti nan mizè…. Pou nou ka viv’v you lot jan ……

Aux autorités judiciaires et policières, mren di : pran min nou. Mrin renouvelé nou konfians mrin. Mrin di assez kidnapings nan péyi-a, assez violans sou fan-m, assez assasinaj sou pitite péyi-a, sou pitit’t pèp la, sou policiers, assez injustice sou population-a. Nous allons rétablir l’autorité de l’Etat, l’Etat de droit. L’ordre et la discipline devront régner sur toute l’étendue du territoire national. Sur le pays en son entier !

Sou prezidanss mrin, obligasyon léta sé sèvi pèp ayisyen. Min-m jan-an sous prezidans mrin, obligasyon citoyen-an sé ranpli devoi civik li, sé ranpli devoi citoyen-li, péyé tax li pou-l ka jwin-n sèvis ké léta dwé-l.

An nou promèt tèt nou tolérans pou nou pas nan chiré pit, pou nou sot nan médisance, mal palan ki minnin divisyon, divizion ki anpéché nou konstrui péyi-nou.

Sa fè lontan, nap sèvi ak misè péyi-a pou nou réglé zafè-nou. Trop moun sèvi ak misè péyi-a pou géri bosco yo. Fok sa sispan-n. Li lè, li tan, pou-n komansé van-n richès kiltirèl nou. Haiti est un pays riche. Nous avons les plus belles plages du monde, le plus beau soleil de la Caraïbe, la culture la plus profonde, diversifiée et authentique, un passé glorieux. La Citadelle Henri et les ruines du palais de Milot en témoignent. Artisanat se pan-n, pinti ayisien se gwo kozé, folklo ayisien sé pa palé. Wi, pèp ayitien Cé pa mizè sèlman nou guin lakay nou. A pati de jodi-a, an nou fè tèt nou promès, an-n profité mandé le monde entier : mété mizè Haiti nan tiroir, ralé richesse nou mété-l dehors, sèvi avè-l pou drapeau nou ka floté pi ro.

Combien de célébrités aurions-nous eu si nous té encadré jeunesse la nan mété-l lan sport, rétiré-l lan la ri, nan lavé machin-n, nan corruption, nan bwè grog gro solèy midi ? Haïtiens, Haïtiens, Haiti tap domi, é byin jody a li pral lévé kampé.

Yon société sans morale, yon société sans valè, cé tan kou yon machin-n sans chofè. Yo di nou san moral, sé paské nou té rété nan la rue sans éducation, paské yo pat songé nou kom’ moun. Jodi-a mrin di map mété tout’ ti moun lékol gratis. Yo di mrin fou paské mrin di lékol gratis…. et bien, mren gen nouvèl pou nou : non sèlman mren di lékol gratis men mren pral goumen pou li O-BLI-GA-TOIRE. Se konsa pou retire ti moun yo nan lari, se konsa yon leader responsable, se konsa pou Ayiti soti nan mizè.

Kant a zafè pou moun panse que Haïti se Potoprins sèlman, eh bien décentralisation pral vin-n kanpé en face nou ! Sé pa potoprins sèlman ki pou rébati, cé tout péyi a ki bezwIn réconstruit , ki guin pou réboizé, ki guin pou dévlopé. Sé sa ki répons péyizan yo !

Yon Ayiti koté tè pral labouré, koté sémans ap disponib, koté dlo pral rouzé plantation nou, koté rékolt pap gaspiyé pass ké rékolt pral fè prix, koté la tè pap ingrat, pass ké les hommes pral pran swin li. Sé sa ki répons péyizan yo.

Yon Ayiti koté klass moyenne pral prospérée, pass ké cé classe moyen’n ki sé motè économie yon péyi.

Yon Haiti koté chanjman, chanjman nan mentalité nou ap pèmèt nou rentré nan modenité mond’ la. Yon Haiti koté kay’ pap’ konstui nan ravin pou dlo pasé pran’l, koté se PA BIDONVIL KI VIL, KOTE PEP AYITIEN PRAL JWEN DLO, PRAL JWEN KOURAN, PRAL JWEN SEVIS, POU PEYI-N KA RéLé PEYI

YON haiti koté nou pral bay moun moyin pou kontrolé pouvwa fè pitit, koté la santé pap yon lix, koté pran kantè , al nan batey , pap yon nécéssité anko.

Cé mandat sa nou ban moin, manda pou bagay yo chanjé. Eh bien bagay yo pral chanjé.

PEP MWEN, brindjin’ yo, ti mésyé la ri yo, chomè yo, NOU MET FEM’ KONFYANS, BAGAY YO PRAL CHANJE VRE. SEKTE PRIVE A, KOMESAN, MACHAN, OUVRIER, MOUN AMAB TANT’ YO, Fanm’ tè d’Ayiti, Handicapé yo mwin pap’ bliyé nou, nou connin kè’m fèb pou nou ! anbaké ! lévé kanpé ! mété min, Haïti ap tan-n nou ! Présidan Têt kalé nou an paré ! Li paré pou li maché min nan la min avèk nou pou nou poté la vi miyo.

Kominoté international la, fèm’ konfyans, cé yon lot leadership nap jwin’, pou yon partenariat tout’ bon, nan réspè youn’ pou lot, bon-n gouvènanss nan transparanss ak honèteté. This is a new Haiti ! A new Haiti, open for business, now !

Ak volonté nou chak, avèk grass Gran mèt la, nou pral mété Haiti devant, Haiti d’abord, Haiti toujours.

Haiti peyi’m, Haiti chérie, tèt kalé !

Share:

Author: `

8 thoughts on “Discours du President Michel Joseph Martelly

  1. Bonswa wi moun ki pibliye diskou prezidan, mwen kontan anpil, men mwen ap mande nou yon bagay, li ta bon pou nou ekri kreyòl la byen, sa ki ekri la a se pa ni kreyòl ni fransè, se yon bagay biza, ki pa egziste sou latè, kryòl ayisyen an gen règ li, li gen fason pa li pou li ekri, si ou pran san ou pou pa ekri tenten nan fransè a, tanpri fè menm bagay la ak kreyòl la, se yon lang li ye tou.
    Mèsi pou konpreyansyon nou.

  2. depi jn claude Duvalier fini kite haiti en fevrier 1986 se premie fois haiti gem you presidan serie ki montre li pa vin joue alors avek tout respe Michel J MARTELLY AP vini tounin you pionier pou peyi haiti .merci MICHEL BON KOURAGE

  3. Let us give martelly a chance to start this vehicle and tow it off the mud and bring it back to the highway. Let us pray for the President. Let us look forward and burry our old grudges.. peace

  4. Mwen mande tanpri pou òtograf lang kreyòl la respekte. Se yon lang tankou tout lang. Li gen vokabilè li, gramè li ect… Se pa posib pou premye sitwayen peyi-a pa rive metrize òtograf lang kreyòl la. Mwen mande-l pou-l fè yon efò nan sans sa. Paske konstitisyon peyi-a di: se lang ki simante tout ayisyen ansanm. Se respè nou , se diyite nou kò-m PèP.

    Mèsi anpil!

    Geraud Charles

  5. wap di yo pa ekri kreyol konsa epi wap fe fot nan li. yo pa di kryol yo di kreyol

  6. Mwen swete tout sa nouvo prezidan an di respekte e le konsa nap avek li tet kale

  7. wi, mwen dako ak tout komante ki fet sou zafe respekte lang kreyol la ki, de jou an jou, ap vale teren nan lemon-n antye. Menm jan ak yon drapo nasyonal, lang yon peyi se imaj li e respe pou imaj li se yon bagay sakre, sof ke Ayisyen, a koz jan yo ap touye fre yo anpil fwa pou gran mesi, pa bay lang lan yon chans pou moun rive respekte li. Yon lote franse di: “Qui veut son respect se le procure”. Sa fe mwen toujou ap mande tet mwen eske Ayisyen, nan peyi Ayiti ak lotbo dlo, pa ta dwe fe yon ti efo anplis nan fason ke yo ap dirije peyi nou, fason yo ap viv youn ak lot, fason ke yo konsidere kilti nan peyi dayiti ak latriye. Li le li tan pou Ayisyen fre-m yo sispan-n pase pa vodou pou yo regle koze la jistis ta ka tranche san peson pa rive mouri ou byen tonbe malad. Nou te met komanse batay depi premye janvye pou jouk 31 desanm, n-ap toujou rete Ayisyen e tout ayisyen se fre, nou te met achte tout nasyonalite ki genyen sou late, nou pap janm sispann ayisyen. Se pou nou defann Ayiti dabo, se pou nou defann patrimwa-n nasyonal nou yo avan tout bagay. Se pou nou defann ayisyen parey nou yo kelke swa kote yo ap viv san entere. Se pou Ayisyen sispan-n touye Ayisyen san rezon oubyen pou yon rezon kelkonk. Se pou Ayisyen apran-n respekte peyi li dabo, se pou Ayisyen apran-n respekte patrimwa-n nasyonal li dabo, se pou Ayisyen kelke swa koule-l, kelke swa ras li, kelke swa edikasyon-l, kelke swa riches li, apran-n respekte Bondye, kreyate li dabo, se pou finalman Ayisyen apran-n konnen ke sel fason pou moun rive respekte Ayiti, respekte Ayisyen ak patrmwa-n nou, se lo nou menm nou ba yo le ton paske: “Charity begins at home” Fre-m ak se-m yo mesi anpil!

Comments are closed.